Droga ilegal...

Droga ta kualkier substansia ku na momentu ku e drenta e kurpa di e ser humano e ta kambia e funshonamentu di e mente/seleber. Droga ta kambia e manera ku un hende ta: Papia, Pensa, Sinti, Hasi.
Tin diferente tipo di droga na mundo. Droganan LEGAL (permiti pa lei ) i Droganan ILEGAL (prohibi pa lei).
Droganan ILEGAL
Hopi biaha personanan ku ta usa droganan ilegal a kuminsa ku droganan legal (sigaria, alkohol). Hopi biaha hendenan ta kuminsa usa sigaria of alkohol i despues di tempu ora esakinan ja no tin efekto riba nan, nan ta bai usa otro droganan mas fuerte, hopi biaha esakinan ta droganan ilegal.
Kiko ta droga ilegal ?
Droganan ilegal, ta droganan ku ta prohibi pa lei komo ku nan ta wordu konsidera hopi peligroso pa e salu di e ser humano. Droganan ilegal ta kontene hopi kimikonan i hopi biaha diferente kimikonan peligroso meskla ku otro ku ta kausa daño severo na e seleber, kurason i otro organonan di vital importansia pa e persona. Dor ku e droganan aki ta wordu produsi ilegalmente bo no sa nunka kual kimiko a wordu hinka aden realmente.
Na Korsou tin diferente droganan ilegal ku hende ta usa. Nan ta drenta di tur forma. Ku boto, avion, den maleta, kahanan, kontainer etc..
E droganan ilegal ku ta mas hopi usa ta p.e;
- Marihuana
- Cocaina
- Base
Marihuana
Marihuana ta un droga ku ta bini di e mata jama canabis. Di naturalesa kaba e marihuana ta kontene kimikonan manera THC. Marihuana ta un droga ku ta wordu huma. E kimiko THC ta e droga ku ta kousa daño na e ser humano. Entre otro e ta hasi hopi daño na e seleber e sistema respiratorio, pulmon. E kimiko THC ku tin den marihuana ta un droga ku ta slow down e funshonamentu di e seleber.
Pa e motibo ei e persona ku ta usa marihuana tin problema ku konsentrashon, ta hopi poko poko den su reakshonan i no tin un memoria bon.
Un persona ku usa marihuana pa temporadanan largu por perde su memoria a largo plaso p.e. ku e no ta korda kosnan di antes. I despues di tempu e por perde tambe su memoria a korto plaso p.e. ku e no ta korda kosnan ku a pasa kune resientemente.
Esaki ta debi ku e THC ta destrui e selnan di seleber ku ta perkura pa hende korda sierto kosnan. Pesei un mucha ku ta bayendo skol mester tene hopi kuidou ku esaki, komo ku e por strobe di sinja bon na skol i bai dilanti. Tambe marihuana ta un droga ku ta kambia e personalidat di e persona. Un persona ku ta usa marihuana hopi ta bira floho, depresivo i ta perde motivashon. E no ta interesa pa bai skol mas i ta perde interes den aktividatnan deportivo.
Marihuana ta un droga ku ta hasi e kurpa dependiente na dje den un korto tempu. Kada bes e kurpa ta bai pidi mas i mas di e marihuana pa haña e mesun efekto. Meskos ku sigaria i alkohol, ta jega un momento ku ni maske kuantu marihuana e persona usa, esaki no ta dune efekto mas. E ora ei e persona ta haña su mes ta bai usa droganan mas fuerte pa logra efektonan mas fuerte. Marihuana tambe ta kousa adikshon.
Cocaina
Cocaina ta un droga ku ta wordu kultiva na e paisnan Latino-Americano manera e.o. Peru, Colombia, Ecuador. E cocaina ta wordu traha for di e cocaplant. E blachinan di e cocaplant aki ta wordu meskla ku kimikonan manera e.o. thinner i despues di pasa den diferente proseso di laboratorio, e produkto final ta resulta den un poeiroe blanku. E poeiroe blanku aki ta wordu inhala dor di e nanishi.
Cocaina ta un droga SUMAMENTE PELIGROSO i ADIKTIVO.
Pa motibu ku cocaina ta wordu inhala (ingesnoven) dor di e nanishi e peliger i daño selebral por ta hopi grandi. Komo ku e nanishi ta serka di e seleber, e cocaina ta jega hopi lihe i ku tur su forsa na e seleber kousando un daño hopi severo na esakinan.
Un persona ku ta usa cocaina hopi biaha no sa kuantu daño e ta hasi na su kurason i seleber. Komo ku cocaina ta un droga ku ta kai bou di e kategoria di stimulante e ta stimula e presion di sanger i na momento ku e preshon di sanger subi e kurason ta kuminsa pomp hopi mas duru ku normal.
Esaki por kausa ku dado momento e muskulonan di e kurason ta give up. Nos kurason ta un organo masha delikado ku nos mester kuida masha masha hopi mes.
Cocaina ta un droga ku por kousa morto for di e prome momento ku bo usa esaki.
Base
Base ta deriva (ruman) di e droga cocaina. E droga base por wordu konsidera komo e restu di e cocaina. E ta wordu meskla ku hopi otro i mas kimikonan. Despues di pasa den e prosesonan ta forma piedranan (Rocks) kune.
Esaki ta wordu huma. Base ta hopi mas peligroso i adiktivo ku cocaina. Su werking real, e asina jama flash ta solamente un par di sekonde, tin biaha un par di minuut. Despues di esei, e persona ta bira down i ta pasa den e mesun proseso di desesperashon i depresividat ku cocaina ta kousa. Base ta un droga di hopi mal kalidat i ta wordu bendi hopi barata.
Pasobra e ta duna un efekto hopi mas duru pero ta hopi mas peligroso i adiktivo tambe. Base ta wordu usa hopi biaha dor di personanan ku ja no ta sinti e efektonan di cocaina mas, e hendenan aki ja ta hopi leu den adikshon di droga. Komo ku base ta asina barata e ta wordu usa hopi biaha dor di e asina jama cholernan kendenan ta personanan ku ta hopi diep den e adikshon. E personanan aki tambe ta kai den e grupo ku ta kausa hopi molester riba kaya, pasobra ja nan a perde tur berguensa, rason i balor.
Heroina
Opium brutu ta un opiato ku ta wordu prepara for di opium brutu. Opium brutu ta wordu haña dor di korta e simia no hechu di e papaver somniferum. E lechi ta seka i bira un substansha bruin skur/pretu.
Esaki por wordu huma puru den e pipa di opium. E uso di opium brutu ta un praktika di siglonan bieuw. Morfina ta un produkto ku ta wordu isola for di opium brutu. Ta permiti pa usa morfina solamente pa metanan mediko komo kalmante pisa i verdoving. Heroina ta wordu traha for di morfina pa medio di un proseso kimiko. Heroina a wordu trese riba merkado ront di 1900 komo un kalmante fuerte i komo remedi kontra astma, bronchitis i otro malesanan respiratorio.
Ora a resulta ku hopi hende tabata bira adikto na heroina, e uso di esaki a disminui. Mientras tantu heroina a aparese riba merkado di droga. Heroina su aspekto ta manera poeiroe blanko, bruin of shinishi. Methadon ta un opiato synthetiko.
Komentáře